Close Menu
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Duhoviti
    • Novosti
      • Video klipovi
      • Zanimljivosti
      • Smešna strana sveta
      • Smešne slike
      • Ginisovi rekordi
      • Šta, kako, koliko…
      • Misterije
      • Facebook statusi
    • SMS Poruke
      • Rođendanske poruke
      • Ljubavne poruke
      • Dan zaljubljenih sms poruke
      • Novogodišnje poruke
      • Božićne sms poruke
      • Srpska nova godina sms
      • SMS Poruke – Uskrs
      • SMS poruke 8. mart
      • SMS poruke za laku noc
      • Prijatelji sms
      • Šaljive poruke
      • Slavske sms poruke
    • Vicevi
      • Mujo i Haso
      • Perica
      • Piroćanci
      • Crnogorci
      • Plavuše
      • Cigani
      • Crni humor
      • Chuck Norris
      • Bezobrazni i vulgarni vicevi
      • Glupi vicevi
      • Kompjuperski
      • Panduri
      • Životinje
      • Razno
    • Korisno
      • Motivacione priče
      • Napravi sam
      • Zdravlje
      • IT Svet
      • Kulinarstvo
      • Ljubav i sex
      • Narodna tradicija
    • Slobodno vreme
      • Mudrosti
      • Aforizmi
      • Grafiti
      • Dokolica
      • Priče iz zavičaja
      • Sanovnik – tumačenje snova
      • Svetski recnici
    • Kutak za decu
      • Zanimljivosti za decu i mlade
      • Priče za decu
      • Pesmice za decu
      • Basne za decu
      • Bajke za decu
      • Bojanke za decu
      • Narodne umotvorine
      • Obrazovanje
    • Kontakt
    Duhoviti
    Home»Novosti»Zanimljivosti»Skadarlija: boemski duh Beograda
    Zanimljivosti

    Skadarlija: boemski duh Beograda

    DagiBy Dagi3. oktobar 2018.Nema komentara7 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr WhatsApp VKontakte Email
    Podeli
    Facebook Twitter LinkedIn Pinterest Email

    Sadržaj

    • 1 Beograd i njegove kafane
    • 2 Skadarska ulica u Beogradu
    • 3 Kako je Skadarlija postala boemska četvrt?
    • 4 Rade Drainac i Skadarlija
    • 5 Skadarlija nakon Drugog svetskog rata
    • 6 Bratimljenje Skadarlije i pariskog Monmartra

    O lepotama Beograda pisali su i pišu mnogi putopisci. Njegova arhitektura, muzeji i galerije, Kalemegdanska tvrđava, Hram Svetog Save i druge crkve, beogradski spomenici, Skadarlija, reke Sava i Dunav, Ada Ciganlija, planina Avala i mnoga druga znamenita mesta, čine Beograd privlačnim turističkim odredištem za turiste iz celog sveta.

    Ono po čemu se srpska prestonica posebno izdvaja poslednjih godina jeste noćni provod i gastronomska ponuda. Zabava traje tokom čitave godine – bilo da želite festivalsku zabavu na otvorenom, koncerte, žurke, ili vam je potreban najbolji provod za Novu 2019. godinu, Beograd će vam ponuditi sve.

    Kafane, restorani, kafići, barovi, splavovi – na hiljade vrhunskih ugostiteljskih objekata čine Beograd balkanskom prestonicom noćnog života, ali se Beograd nalazi i na mnogim turističkim mapama ljubitelja noćnog provoda iz celog sveta.

    Posebno mesto u ugostiteljskoj ponudi Beograda zauzima njegova boemska četvrt, na daleko čuvena Skadarlija.

    Beograd i njegove kafane

    Retko koja priča o Beogradu može da se ispriča a da se u njoj bar ne spomene kafana. Kažu da je u Beogradu otvorena prva kafana u Evropi. Bilo je to u 16. veku, nakon što je Beograd 1521. godine pao pod Turke. Već naredne, 1522. godine je neki Turčin otvorio gostionicu u kojoj se služila samo kafa i pušio čibuk. Ta prva kafana nalazila se u delu grada koji danas svi znamo kao Dorćol.

    Nakon konačnog proterivanja Turaka i početka evropeizacije Beograda, na prelasku iz 19. u 20. vek,  kafana je postala epicentar dešavanja; u njoj se ljudi nisu okupljali samo radi pića i druženja, već i radi obavljanja mnogih važnih poslova. A nekima je kafana postala druga kuća.

    O tome koliki je značaj imala kafana u to doba, između ostalih, pisao je i Branislav Nušić, nabrajajući razloge zbog kojih je čovek mogao da dođe u kafanu.

    Oni koji su želeli da saznaju šta ima novo u gradu ili u državi, svraćali su u kafanu. Nisu im trebale novine. Ljudima koji su imali nameru da prisustvuju nekoj političkoj debati odredište je bila takođe kafana. Čak su se neke kafane delile i po političkom principu –  u jedne su svraćali radikali, u druge naprednjaci, a u trećim je sto uvek bio rezervisan za liberale.

    Kafane su bile i mesta na kojima su poslodavci tražili radnu snagu. U kafani su mnogi zidari, tesari i druge zanatlije pronalazile posao, kao danas na tržištu rada. Tamo su se susretali advokati i njihovi klijenti, sklapani su kupoprodajni i zajmovni ugovori.

    Posebna vrsta kafanskih gostiju bili su umetnici: pisci, pesnici, slikari, glumci. Upravo oni su zaslužni za današnju slavu Skadarske ulice, nekada omiljenog mesta beogradske boemštine, a danas jedne od najvećih turističkih atrakcija u Beogradu.

    Skadarska ulica u Beogradu

    Skadarlija se nalazi u centru grada, na svega nekoliko stotina koraka od Terazija i otprilike isto toliko od Trga Republike. Duž 500 m skadarlijske kaldrme nalaze se autentični ugostiteljski lokali, stare kafane, restorani, kafići, poslastičarnice, ali i spomenici, kameni i drveni, posvećeni njenim slavnim stanovnicima.

    Kuća i spomenik Đure Jakšića, foto: vanilica/wikipedia
    Kuća i spomenik Đure Jakšića, foto: vanilica/wikipedia

    Neke od najpoznatijih kafana Skadarlije su: Dva jelena, Tri šešira, Putujući glumac, Zlatni bokal, Dva bela goluba, Velika Skadarlija i mnoge druge. U Skadarskoj ulici nalazi se i kuća Đure Jakšića, čuvenog srpskog pesnika i slikara, prvog i najvećeg boema skadarlijskih kafana. Kuća Đure Jakšića renovirana je sredinom XX veka, a danas predstavlja mesto na kom se sastaju pesnici i pisci i organizuju književne večeri i druga kulturna dešavanja.

    Kako je Skadarlija postala boemska četvrt?

    Priča o beogradskoj Skadarlilji vraća nas u vreme dok je Beograd još bio pod Turcima, a današnja Skadarlija deo prigradskog naselja, van bedema osmanlijskog Beograda. Strmina duga oko 500 stotina metara, prekrivena turskom kaldrmom, bila je tada nastanjena Romima, zvana „Šićanmala“, odnosno Ciganska mahala. Kao i svako drugo predgrađe velikih gradova iz toga vremena, i ovo je bilo jedno siromašno mesto, nimalo lepo za život.

    Kada je Beograd konačno 1867. godine vraćen Srbiji, krenulo se u urbanizaciju grada, po projektima Emilijana Josimovića, prvog profesora arhitekture u Beogradu i Srbiji. Romska zajednica je svoje utočište pronašla na Čuburi, a Skadarliju su počeli da nastanjuju zanatlije, trgovci i ugostitelji. Svoje današnje ime ulica je dobila 1872. godine, po srednjevekovnoj srpskoj prestonici Skadru. Te iste godine u Skadarsku ulicu doselio se možda i najpoznatiji njen stanovnik – Đura Jakšić.

    Pošto se nalazi nedaleko od Narodnog pozorišta, Skadarliju su s kraja 19. i početka 20. veka posećivali mnogi poznati pesnici, glumci, pisci, slikari, a neki od njih su u njoj, ili u njenoj neposrednoj blizini, i živeli ili stanovali. Da spomenemo samo Đuru Jakšića, čika Jovu Zmaja, Boru Stankovića, Gustava Matoša, Vojislava Ilića, Branislava Nušića, kao i glumce Čiča Iliju Stanojevića, Dobricu Milutinovića, Žanku Stokić.

    Kada je 1901. godine srušena kafana „Dardaneli“, pored Narodnog pozorišta, za njene goste taj događaj je bio ravan tragediji. Prema Branislavu Nušiću, dan kad su srušeni Dardaneli bio je „Dan narodne žalosti“. Svi su sa setom i nevericom posmatrali ruševine do juče njihovog omiljenog mesta. Ubrzo je na toj lokaciji podignuta zgrada Upravnog fonda, a tadašnja umetnička i intelektualna elita polako je počela da se seli u Skadarliju.

    „Vodič kroz Beograd“ godine 1909. zabeležio je da u Skadarliji i obližnjim ulicama radi 14 kafana. Na žalost, brojne od tih kafana danas više ne postoje, kao što su „Bums-keler“, „Mala pivara“, „Bandista“, „Zlatni bokal“. Ali dve koje su i tada bile najomiljenije –Dva jelena i Tri šešira – i danas su među najpopularnijim lokalima Skadarske ulice.

    Kafana Tri šešira, foto: beogradnocu.com
    Kafana Tri šešira, foto: beogradnocu.com

    Za kafanskim stolovima Skadarlije, uz zvuke violina i tambura, nastajala su brojna književna dela. Tako je, na primer, u kafani „Zlatni bokal“ Đura Jakšić napisao veći deo svoje poznate drame „Stanoje Glavaš“.

    Išlo se i dalje od toga, pa su u kafanama u Skadarskoj ulici osnivani i umetnički pokreti. U tome je prednjačio čuveni pesnik Radojko Jovanović – Rade Drainac, na čiju inicijativu je u kafani „Vuk Karadžić“ u periodu između Prvog i Drugog svetskog rata nastao klub „Popokatepetl“, koji je po mnogim hroničarima predstavljao prvu avangardnu grupu u Beogradu. Naš zemljak Rade Drainac, takođe u kafani „Vuk Karadžić“ pokrenuo je 1922. godine i svoj časopis Hipnos.

    Rade Drainac i Skadarlija

    Poput većine drugih boema, i Rade Drainac je živeo sirotinjski, a novac je zarađivao kao saradnik brojnih novinskih redakcija u Beogradu. Često bez prebijene pare u džepovima, Drainac je obilazio mnoge beogradske kafane. Družio se sa Tinom Ujevićem i sa njim najčešće obitavao u kafani Moskva, odakle su se u kasnije sate obavezno selili u Skadarliju. Omiljene kafane Rada Drainca u Skadarliji bile su Bums-keler, Dva jelena i Tri šešira. Tu su nastale i mnoge kafanske anegdote Drainca i Ujevića.

    Skadarlija nakon Drugog svetskog rata

    Velike zasluge u očuvanju autentičnosti Skadarlije pripadaju arhitekti Uglješi Bogunoviću koji je uložio veliki napor i javno zalaganje da se Skadarlija sačuva od urbanizacije koja je tih godina uzimala maha u Beogradu. Prema arhitektonskom planu koji je izradio Bogunović 1966. godine Skadarska ulica je postala pešačka zona, a, pod nadzorom Bogunovića izvršena je i njena rekonstrukcija sa ciljem da joj se vrati izgled koji je imala pre Drugog svetskog rata.

    Bratimljenje Skadarlije i pariskog Monmartra

    I mnogi drugi veliki gradovi širom Evrope imaju svoje boemske četvrti, kao što je Grinzing u Beču, Plaka u Atini ili Zlatna ulica u Pragu. Najpoznatiji boemski kvart je po mnogima Monmartr u Parizu, sa kojim se sedamdesetih godina Skadarlija pobratimila. U čast potpisivanja povelje o saradnji, u Beograd je pristigla grupa pariskih umetnika koji su organizovali svojevrstan defile kroz Skadarsku ulicu. Samo godinu dana kasnije, Beograđani uzvraćaju posetu Parizu.

     

    Beograd Boemska četvrt Kafana Dva Jelena Kafana Tri Šešira Najbolje kafane u Beogradu Najbolje kafane u Skadarliji Nova godina u Beogradu provod u Beogradu Skadarlija
    Previous ArticleNeobični radni prostori najpoznatijih kompanija na svetu
    Next Article Srećna slava domaćine, slavske čestitke za prijatelje (2021/2022)
    Dagi

      Povezani članci

      Praktična rešenja za pakovanje hrane: aluminijumska ambalaža i činije za salate

      8. maj 2025.

      Vikend u Novom Sadu – Šta obići, gde jesti i gde popiti kafu

      23. april 2025.

      Ergonomski aspekti postavljanja televizora: Visina i ugao gledanja za optimalnu udobnost

      14. april 2025.

      Zdrave navike – pouzdan put do zgodnog tela

      3. april 2025.
      Leave A Reply Cancel Reply

      Poslednje objave
      Slobodno vreme

      Kuće na dan u Srbiji: Fleksibilan smeštaj za svaki povod

      pkonta12. maj 2025.0

      U današnje vreme, kada je putovanje postalo lakše nego ikada, sve više ljudi traži autentične…

      Featured

      Praktična rešenja za pakovanje hrane: aluminijumska ambalaža i činije za salate

      Srbijanka Stanković8. maj 2025.0

      Zamislite da vaša hrana stiže do kupca sveža, uredno upakovana, bez prosipanja i narušenog izgleda.…

      Korisno

      Tržište stanova u Novom Sadu 2025: Cene, trendovi i predviđanja

      pkonta28. april 2025.0

      Novi Sad, jedan od najbrže rastućih gradova u Srbiji, postaje sve atraktivniji ne samo kao…

      Featured

      Vikend u Novom Sadu – Šta obići, gde jesti i gde popiti kafu

      Srbijanka Stanković23. april 2025.0

      Novi Sad je grad koji se može obići za jedan vikend, ali pruža dovoljno sadržaja…

      Korisno

      Kako sport utiče na veću socijalizaciju ljudi?

      Srbijanka Stanković14. april 2025.0

      Sport je oduvek imao moć da spaja ljude, bez obzira na njihove razlike u kulturi,…

      Duhoviti
      • Odricanje odgovornosti
      • Linkovi prijatelja
      © 2025 Duhoviti.com. Sva prava zadržana..

      Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.

      Omogu'i prikayivanje oglasa!
      Omogu'i prikayivanje oglasa!
      Naša veb stranica živi od prikazivanja onlajn oglasa. Podržite nas tako što ćete onemogućiti svoj blokator oglasa.