Jeste li nekad prevrnuli pljosnati kamen ili komad istrulelog panja i ugledali omanju životinju nalik na glistu kako brzo beži od svetlosti? Verovatno je to bila stonoga.
Naravno, niste stigli da prebrojite sve njene noge i uverite se da ih zaista ima sto! Neke vrste stonoga stvarno imaju tačno sto nogu. Neke čak i više! Ali ih zato ima i sa svega tridesetak nogu.
Iako nam se čini prilično čudno da neko živo biće može imati toliki broj nogu, takve životinje nisu toliko retke u prirodi. Postoji čitava jedna grupa životinja stručno nazvana Myriapoda – životinje s velikim brojem nogu – u koju spadaju ne samo stonoge, već i one koje imaju po hiljadu nogu. Neki od predstavnika ove grupe su Oklopljena stonoga, Striga i Gujin češalj. I tako stonoga nije pravi šampion među životinjama s velikim brojem nogu. Osim toga, ona spada u najstarije životinje koje su se do danas održale. Shodno naučnim podacima, životinje sa sto i hiljadu nogu postoje već mnogo i mnogo miliona godina!
Dok neka ljudska bića jedva uspevaju da se ne spotaknu — mada imaju samo dve noge, stonoga sa lakoćom upravlja sa svojih stotinu ili više nogu. Noge izrastaju u parovima, i to svaki par iz jednog određenog dela trupa stonoge, inače ravnog i sa puno zglobova.
U predelu stonogine glave nalaze se dva poduža pipka i dva zuba puna otrova. Za čoveka je neškodljiv otrov većine stonoga, ali u tropskim predelima postoje neke vrste, čija je dužina preko dvadeset centimetara, a njihov ujed može da bude i ozbiljan. Dokazano je da takve stonoge ujedom ubijaju omanje ptice!
Stonoge se razvijaju iz jaja koja se polažu na otvorenom prostoru. Neke vrste se izlegu odmah sa punim brojem nogu. Neke pak vrste se ispile samo sa sedam pari nogu i novi par nogu dobijaju svaki put kada menjaju kožu, dok sasvim ne odrastu. U potragu za hranom stonoge izlaze samo noću, a preko dana se skrivaju duboko uvučene ispod kore drveća.
Oklopljena stonoga
Oklopljene stonoge (Polydesmus spp.) imaju tvrdu spoljašnju ljušturu. Žive u šumama i hrane se lišćem i trulim biljnim materijalom na šumskom tlu. Imaju otrovne žlezde pa mogu da štrcnu otrom radi odbrane od neprijatelja. Veličine je do 13 centimetara.
Striga
Striga (Lithobius forficatus) se hitro kreće sa svojih 15 pari nogu i hvata insekte, pauke i druga mala stvorenja. Grabi plen svojim oštim kandžama pomoću kojih ubrizgava otrov koji parališe žrtvu. Veličine je 3 centimetra.
Gujin češalj
Gujini češljevi (Julus terrestris) na svom dugačkom telu nemaju hiljadu nohu, većina ih ima nekoliko stotina. To su spori biljojedi koji žive pod kamenjem, korom drveta ili se kriju pod trulom vegetacijom. Veličine su do 9 centimetara.
Izvor: 1000 zašto, 1000 zato; Enciklopedija životinja