Sadržaj
Šta su narodne izreke a šta narodne poslovice?
Mnogi ne prave razliku između ove dve forme narodnih umotvorina, koje su uistinu veoma slične. I jedna i druga forma deo su nepresušne narodne mudrosti. Ono što ih razlikuje je da poslovice mogu stajati potpuno samostalno i biti razumljive, dok izreke postaju očigledne tek u govoru.
Narodne izreke
Izreka je sažet izraz u kojem je konkretna slika upotrebljena u prenesenom značenju. Narodne izreke mogu slikovito da označe karakterne osobine ljudi. Razumljivost izreke zasniva se na povezivalju. Izreke, tek u govoru, dobijaju puno i pravo značenje i smisao.
Primeri izreka sa objašnjenjem
Jede kao mećava. (Kaže se za nekog ko mnogo jede)
Ustani kume, da sedne svirčeva mati! (Odnosi na one životne okolnosti kad se nečem što je sporedno daje prednost nad onim što je glavno)
Leži a reži. (Kad je neko bolestran a jednako zao)
Na vrat na nos. (kad neko nešto radi brzo i nesigurno)
Našao gluv ćorava. (Kad se dva jednaka sastanu)
Pojeo vuk magarca. (Kada odustanete od nečega što ste očekivali da dobijete natrag)
Zasviraj pa za pojas zadeni (Označava preterivanje u nečemu)
Bilo bi ga dobro po smrt poslati. (Kada se negde neko pošalje, pa za dugo ne dođe)
Narodne poslovice
Poslovice su celovite misli, mudrosti nastale na osnovu životnog iskustva. Iza mudrosti koju izražavaju, često stoji, jedno snažno osećenje. Označavaju opšte ljudska, istinita zapažanja. Imaju preneseno značenje. Poslovice mogu samostalno da stoje, nezavisno od govora, a da ništa ne izgube od svoje lepote. Poslovicama se nešto nepobitno tvrdi i dokazuje.
Vuk Karadžić je ovako govorio o poslovicama: „Koliko je meni do sad poznato, u narodu našemu nema imena za poslovice, nego kad se koja hoće da rekne, obično se govori Štono stari vele; ili Štono babe kažu i td.“
Primeri poslovica sa objašnjenjem
Ako je kratak dan, duga je godina. (Što se danas ne uradi, uradiće se sutra)
Glava je skuplja s jezikom nego bez jezika. (Više vredi čovek koji ume govoriti od onog koji ne ume)
Da padne na leđa, razbio bi nos. (Kaže se za nekog koga prati loša sreća)
Zlato se na vatri proba, a čovek u nesreći. (U zlu se pokaže ko je kakav čovek)
Reči treba meriti, a ne brojati. (Ceni čoveka po onome što kaže a ne koliko dugo govori)
Svaka zemlja po jednog junaka hrani (Junak se nađe uvek kada zatreba)
Sit gladmom ne veruje (Oni koji imaju, ne brinu za one koji nemaju)