Zajedno sa škorpionima, krpeljima i grinjama, pauci čine deo grupe zvane arahnidi. Oni nisu insekti. Pauci su najčešći članovi ove grupe zglevkara i svi su mesožderi. Svoj plen hvataju u mržu, posle čega ga parališu otrovom iz svojih čeljusti.
Kako nastaje paukova mreža?
Istraživači prirode uočili su da svaki pauk ima na sebi četiri žlezdice, a na svakoj se nalaze mali otvori koje čovek golim okom ne može opaziti. Kada pauk plete mrežu, on onda iz svakog od ovih otvora istiskuje po jedno tanano vlakance. Sva ta vlakna (a otvora na svakoj žlezdi ima više od hiljadu) sastave se u jedno vlakno, u jedan konac, od koga pauk plete svoju mrežu.
Kad pauk rastegne nit i uplrte je u mrežu, ona se stvrdnjava. Zbog svoje debljine, ta nit je proporcijonalno jača od čelika. Neke niti su lepljive, dok ostele služe prosto za gradnju mreže. Pauk je u stanju da oseti vibracije mreže u trenutku kada u nju uleti neki insekt i brzo trči prema njemu da bi uhvatio i zarobio svoj plen. Pauk obično obmota svoj plen u svilu pre no što ga pojede.