Otkucaji bebinog srca u maminom stomaku

0
2177

Srce čoveka tokom prosečnog životnog veka napravi oko tri milijarde otkucaja. O ovoj impresivnoj činjenici verovatno smo već svi čuli. Ipak, ono što ni danas ne možemo sa sigurnošću da znamo je kako i kada ljudsko srce zapravo započinje da radi.

Mnoštovo naučnih istraživanja koja su sprovedena godinama u nazad ukazivala su na to da srce bebe u stomaku majke počinje da radi 21. dana od dana začeća. Međutim, danas nam rezultati nekih najnovijih istraživanja ukazuju da se ranije ipak grešilo.

Kada započinju otkucaji srca u životu čoveka?

Odgovor na ovo pitanje verovatno zanima sve ljude.

Grupa naučnika sa Univerziteta u Oksfordu koja se bavi ovom tematikom sporvela je u poslednje vreme mnoštvo istraživanja, a razultati tih studija govore da srce, jedan od najvažnijih organa ljudskog tela, zapravo počinje da kuca 16. dana od dana začeća.

Posmatranje početka funkcionisanja kardiovaskularnog sistema embriona kompleksan je i zahtevan posao, pa stručnjaci, da bi olakšali svoja izučavanja, već dugo vremena koriste embrione miševa. Do skora se smatralo da mišiji embrion počinje da pumpa krv već osam dana nakon začeća, što odgovara embrionu čoveka starom 21 dan, a to, kako ga stručnjaci zovu „primitivno srce“ ima oblik cevi.

Razvoj tehnologije se, kako i u mnogim drugim granama medicine i nauke uopšte, i u voj oblasti i istraživanja pokazao kao jako koristan. On je omogućio naučnicima jedan novi, moderniji i efikasniji pristup u izučavanju ove problematike, što je doveo do jasnih saznanja da embrion miša u utrobi mišice već u 7. danu ima srce koje kuca. To je period koji odgovara 16. danu razvoja ljudskog embriona. U tom stadijumu razvoja kod embriona se razvija tzv. „srčani srp“.

beba u stomaku

“Otkrivanje detalja o najranijoj fazi razvoja srca kod bebe ima višestruku korist sa stanovišta medicine. Pomoću tih detalja možemo shvatiti kako nastaju srčani problemi, a to nas približava spoznaji načina sprečavanja njihovog nastanka još u trudnoći”, objasnio je Pol Rajli, naučnik sa Oksforda.

Kako bi registrovali rad srca u tako malom telu, naučnici su pratili kretanje molekula kalcijuma. Ovi molekuli imaju jako važnu ulogu u biohemiji kod velike većine svih živih bića, pa su tako veoma značajni i za razvoj embriona kod miševa i kod ljudi. Joni kalcijuma, na primer, imaju ključnu ulogu u radu srčanog mišića.

Pravilni otkucaji – najvažniji preduslov za pravilan razvoj srca

Mnogim proučavanjima naučnici su dokazali kako je početak kucanja srca bitan za pravilan razvoj srca u ranoj fazi. Međutim, pored otkucaja srca koji imaju ključnu ulogu, veoma je značajna i uloga belančevine nazvane NCX1. Ova belančevina utične na stvaranje zaliha kalcijuma koje su presudne za početak kucanja bebinog srca.

Prema rečima Ser Nileš-a Samani-ja, profesora sa Oksforda i medicinskog direktor Britanske fondacije srca koja je bila glavni finansijer ovih istraživanja, „studija opisuje neke od najranijih faza u razvoju kucanja srca, prepoznaje neke od ključnih molekula uključenih u taj proces i pokazuje da pokretanje srčanih otkucaja kod tek začete bebe, samo po sebi, ima itekako važnu ulogu na dalji razvoj srca. Zato će slična temeljna istraživanja biti potrebna i u budućnosti, jer nas uče o tome kako ljudsko srce funkcioniše od samog početka svoga rada i kasnije kroz čitav život čoveka, što može pre svega biti izuzetno korisno u prevenciji bolesti koje utiču na srce“, zaključio je Samani.

loading...

POSTAVI ODGOVOR

Molimo vas da unesete svoj komentar
Unesite svoje ime