Slepi miševi su jedini leteći sisari i imaju kožna krila.
Većina slepih miševa spava preko dana, viseći naglavačke po pećinama, tavanima ili na drugim mračnim mestima. Noću izlaze da love.
Slepi miševi nalaze svoj put pomoću visokofrekventnih zvukova, prateći eho (zvuk koji se odbija) lociraju plen.
Slepi miševi nisu slepi – oni vide jednako dobro kao i ljudi.
Postoji 900 vrsta slepih miševa i oni naseljavaju sve kontinente osim Antartika.
Većina slepih miševa se hrani insektima, ali postoje i slepi miševi koji su biljojedi.
Brojno tropsko cveće zavisi od letećih lisica koje raznose njihov polen.
Slepi miševi koji se hrane žabama mogu da razlikuju jestive od nejestivih žaba na osnovu njihovog ljubavnog zova.
Tropski južnoamerički vampirski slepi miševi su hematofagi. Sisaju krv životinja kao što su krave i konji.
Lažni vampirski šišmiši su slepi miševi koji ne sisaju krv, već se hrane drugim sitnim životinjama kao što su ljiljci i pacovi.
Veliki južnoazijski lažni šišmiš je jedan od najvećih slepih miševa.
Slepi miševi su prenosioci velikog broja virusa od kojih i one koji izazivaju boginje, zauške, neke vrste prehlade, encefalitis i upalu pluća.
Slepi miševi život provode u tami i svoj put pronalaze pomoću visokofrekventnih tonova koje mogu da čuju samo deca.
Slepi ljudi će ubuduće moći slobodno da se kreću kroz prostor, bez pomoći štapa ili psa vodiča! I to zahvaljujući tehnologiji koja je inspirisana slepim miševima!
