Da li ste se nekada upitali zašto led pliva u vodi, sigurno znate da je i led voda, samo u čvrstom agregatnom stanju. Evo odgovora na to pitanje.
Zašto led pliva u vodi?
Led je čvrst, a voda tečna. Kada je temperatura dovoljno niska, voda se pretvara u led. Prilikom smrzavanja voda se znatno šiti. Od 10 litara vode dobija se 11 litara čvrstog leda. Predmeti u vodi plivaju ili tonu po zakonu koji je prvi otkrio Arhimed, grčki matematičar iz III veka pre nove ere. Ovaj zakon, poznat kao „Arhimedov zakon“ kaže da svako telo potopljeno u tečnost gubi od svoje težine onoliko koliko iznosi težinanjime istisnute tečnosti. Drvo je upola lakše od vode, zato će ga jedna polovina njime istisnute zapremine vode držati nad vodom. Pluta ima jednu petinu težine vode, a tešina leda iznosi devet desetina težine vode. Zato se otprilike 9/10 ledenog brega nalazi pod vodom i zato je ustvari veći nego što nam izgleda kada ga vidimo.
Pod pritiskom led se može otopiti iako je temperatura blizu tačke mržnjenja. Ali brzo se ponovo smrzava ako ga oslobodimo pritiska. Kada pravite snežne grudve, u vašoj ruci se, pod pritiskom, istope neke snežne pahuljice. Međutim, one se ponovo smrzavaju i stvaraju tvrđe grudve kada ih više ne stiskate. Prilikom smrzavanja voda se širi. Stene često prskaju, zbog toga što se voda smrzava u njihovim malim pukotinama ili šupljinama. Ovo je važno za razumevanje erozije planina. Na primer, radnici u finskim kamenolomima odvaljuju velike blokove stena na taj način što pukotine u njima ispune vodom i ostavljaju je da se tu smrzne.