Šta, kako, koliko...

Zašto so topi led i kada više ne pomaže?

pkonta 5 min čitanja

So topi led zato što, kada se rastvori u tankom sloju vode na njegovoj površini, snižava temperaturu na kojoj se ta voda ponovo ledi. Tako nastaje slana voda koja može ostati tečna i ispod nule. So ne zagreva led i ne pretvara ga čarobno u vodu: mora prvo da se rastvori, a njeno dejstvo slabi kada je suviše hladno ili kada se slani rastvor razblaži.

Šta se dešava na površini leda?

Led deluje kao čvrsta, nepomična ploča, ali se na njegovoj površini molekuli vode stalno odvajaju i ponovo vezuju. Tu postoji veoma tanak sloj u kome su molekuli pokretljiviji nego duboko u kristalu. Kada na led dospeju zrna kuhinjske ili putne soli, deo soli počinje da se rastvara u toj površinskoj vodi. Dobijeni rastvor ima drugačije ponašanje pri smrzavanju od čiste vode.

Čista voda se pri uobičajenom pritisku ledi oko 0 °C. Ako u njoj ima rastvorene soli, za nastanak leda potrebna je niža temperatura. Joni soli otežavaju molekulima vode da se urede u kristalnu rešetku. Zato pri istoj temperaturi, na primer malo ispod nule, čista voda može biti zaleđena, dok deo slane vode ostaje tečan. Ta tečnost zatim dodiruje još leda, rastvara još soli i omogućava da se proces nastavi.

To se zove snižavanje tačke mržnjenja. Nije osobina samo kuhinjske soli: i druge rastvorene materije mogu promeniti temperaturu smrzavanja vode. So se za trotoare i puteve koristi zato što je dostupna i praktična, ali njena primena ima ograničenja i cenu za okolinu.

Da li so zaista topi led ili sprečava ponovno zaleđivanje?

Radi oba, ali je korisno razdvojiti te dve situacije. Kada so padne na već zaleđenu površinu, prvo mora nastati mala količina slane vode u dodiru sa ledom. To ne ide trenutno. Kako se kontaktna površina povećava, oko zrna se mogu pojaviti vlažni kanalići i kašasta mešavina. Čovek koji očekuje da se debela naslaga leda istopi čim je pospe solju često će se razočarati.

Ako se so nanese pre nego što se tanak sloj vode na podlozi zaledi, njen važan posao je da oteža stvaranje čvrste ledene veze s podlogom. Zbog toga je posle lakše mehanički ukloniti sneg ili led. Ipak, so ne zamenjuje lopatu: debeli sneg treba najpre skloniti. Što je manje leda i snega ostalo, manje je soli potrebno da dođe do površine na kojoj može da deluje.

Vredi zapamtiti i suprotan slučaj. Ako novi sneg ili kiša razblaže već napravljenu slanu vodu, njena tačka mržnjenja ponovo raste. Tada se površina može ponovo zalediti. Mokar izgled trotoara sam po sebi nije dokaz da je siguran za hodanje.

Zašto mešavina soli i leda može da bude hladnija od samog leda?

So ne donosi toplotu. Da bi se deo leda otopio, potrebna je energija, koja se uzima iz okolne mešavine i podloge. U posudi sa ledom i vodom inače se istovremeno odvijaju topljenje i ponovno smrzavanje. Kada se so rastvori, slana voda se sporije ponovo smrzava. Deo energije i dalje odlazi na topljenje, a manje se vraća kroz ponovno smrzavanje, pa se temperatura mešavine može spustiti.

To objašnjava naizgled neobičan prizor: led se topi, a smeša postaje hladnija. Isti princip se koristi u jednostavnim školskim ogledima sa ledom, solju i termometrom. Ako pokušavate ogled kod kuće, radite ga u posudi i nemojte držati veoma hladnu slanu kašu direktno na koži.

Kada obična so slabo pomaže?

Što je podloga hladnija, to je teže napraviti dovoljno tečne vode u kojoj će se so rastvoriti, a proces je sporiji. Američko hemijsko društvo za običnu putnu so navodi približno −10 °C kao praktičnu granicu za rad na ledu, iako mešavina natrijum-hlorida i vode u idealnim uslovima može ostati tečna na znatno nižoj temperaturi. Praktična granica nije prekidač koji se uključuje tačno na jednom broju: zavisi od vlage, debljine leda, količine snega, temperature same podloge i vremena koje je na raspolaganju.

Kada je hladnoća jaka, posipanje sve većih količina soli nije pouzdan odgovor. Mehaničko uklanjanje snega i leda ostaje osnovno, a pesak ili sitan šljunak mogu povećati trenje na klizavoj površini. Oni ne obaraju tačku mržnjenja kao so. Zato pitanje nije „šta najbolje topi led uvek“, već kakvi su uslovi na konkretnoj stazi ili putu i da li je cilj topljenje ili bolji oslonac.

Kako razumno posuti zaleđenu stazu?

Prvo uklonite rastresit sneg i, koliko je bezbedno moguće, odvojite već nastale komade leda. Zatim pospite manju količinu soli na preostalu tanku zaleđenu površinu, umesto da pravite gomile. Dajte joj vremena da se rastvori i potom sklonite nastalu kašu. Ponovo pogledajte stazu kasnije, naročito ako temperatura opada ili padaju nove padavine. So koja je ostala na površini nije trajna zaštita od klizanja.

Ne treba pretpostaviti da je „više“ ujedno i „bezbednije“. Višak soli može da dospe u zemlju i vodu, ošteti biljke kraj staze i doprinese koroziji metala. Američka agencija za zaštitu životne sredine upozorava da povećanje koncentracije soli u slatkim vodama šteti vodenom svetu i infrastrukturi. Ako čistite privatni prilaz, naročito blizu zelenila ili odvoda, razumno je najpre očistiti sneg i koristiti onoliko sredstva koliko je zaista potrebno.

Jednostavan ogled koji pokazuje razliku

Uzmite dve plitke posude i u svaku stavite po nekoliko približno jednakih kockica leda. Jednu ostavite bez dodataka, a drugu pospite malom količinom soli. Držite ih jednu pored druge, na istoj sobnoj temperaturi, i pratite šta se dešava tokom nekoliko minuta. Oko soli bi trebalo da primetite vlažne brazde i tečnost ranije nego na netretiranoj površini. Ako imate dva termometra pogodna za tečnost, možete uporediti i temperaturu nastale vode, uz oprez da ne pomešate temperaturu vazduha sa temperaturom samog rastvora.

Ogled nije precizno merenje granice na kojoj so radi na pravom putu. Kockice leda u sobi, hladan asfalt napolju i sneg koji stalno padaju nisu isti uslovi. Njegova vrednost je u tome što pokazuje osnovnu ideju: so deluje preko rastvora i menja ravnotežu između tečne vode i leda.

Ukratko

So pomaže da se led topi i da se voda sporije ponovo zaledi jer slana voda mrzne na nižoj temperaturi od čiste. Za taj učinak potrebni su kontakt, malo tečne vode i vreme; pri velikoj hladnoći obična so radi sve slabije. Na stazi je zato najkorisnije prvo ukloniti sneg, pa pažljivo upotrebiti malu količinu soli samo tamo gde je potrebna. Ako vas zanima drugi oblik leda koji nastaje iz vlage u vazduhu, pročitajte i kako nastaje inje i po čemu se razlikuje od mraza.

Izvori