Sadržaj
Zima ne pada teško na sve automobile podjednako. Benzinski motori imaju svoje izazove pri niskim temperaturama, ali dizel motori nose specifičan skup problema koji se pojavljuju upravo kada živa termometra krene ispod nule. Ko je imao iskustvo sa dizelaš koji zimi odbija da upali, zna da tu nije posredi jedna stvar nego spoj okolnosti u kojima svaka od tri komponente, ulje, akumulator i gorivo, ima svoju ulogu i svoju tačku sloma.
Razumevanje šta zima radi svakoj od ovih komponenti i šta unapred možete da uradite razlika je između automobila koji pali bez problema na minus petnaest i onog koji ostaje u dvorištu dok se susedu ne javi u pomoć.
Zašto dizel motori teže pale na hladnom?
Dizel motor ne koristi svećice za paljenje goriva. Umesto toga, oslanja se na visoku temperaturu koja nastaje kompresijom vazduha u cilindru, a ta temperatura mora biti dovoljno visoka da zapali gorivo pri ubrizgavanju. Problem je što na niskim temperaturama metal motora koji nije zagrejan odvlači toplotu mnogo brže nego inače, što znači da je temperatura kompresije niža nego što treba.
Uz to, dizel gorivo na niskim temperaturama postaje gušće i teže se raspršuje kroz dizne, a viskozitet motornog ulja raste što znači da pumpa ulja ima više posla pri prvim sekundama rada. Sve to zajedno čini da hladni start dizelaša na minus deset ili minus petnaest zahteva znatno više od sistema nego što je slučaj na plus petnaest stupnjeva.
Ulje za dizel motore i zimski uslovi
Viskozitet ulja je osobina koja se menja sa temperaturom i upravo je to osobina koja presudno utiče na hladni start. Ulje koje je gustine odgovarajuće za letnje uslove može biti toliko gusto na niskim temperaturama da pumpa ulja ne može odmah da ga distribuira do svih delova motora. Prvih nekoliko sekundi rada motora bez adekvatnog podmazivanja su period koji uzrokuje najveće habanje tokom čitavog veka motora.
Oznaka ispred slova W na pakovanju ulja govori tačno o ovome. Što je taj broj manji, to ulje ostaje tečnije na nižim temperaturama i brže stiže do delova motora pri hladnom startu. Ulje oznake 5W zadržava odgovarajuću tečnost do minus trideset pet stepeni, dok ulje oznake 10W počinje da gubi tu osobinu već na minus dvadeset pet.
Za dizelaše koji se koriste tokom cele godine u našim klimatskim uslovima, sintetičko ulje sa nižim prvim brojem viskoziteta nije luksuz nego racionalna odluka koja se isplati u dužem veku motora. Koji tip i specifikacija odgovaraju vašem motoru, jer nije svako ulje za dizel motore jednako, zavisi od proizvođača vozila i od toga da li motor ima DPF filter, a detaljan pregled tih razlika dostupan je na blogu o tome koje je ulje za dizel motore pravo za različite tipove motora.
Akumulator kao najslabija karika zimi
Akumulator na hladnom ima manje energije na raspolaganju nego na toplom, i to nije kvar nego fizika. Hemijska reakcija koja generiše struju unutar akumulatora usporava se na niskim temperaturama, što znači da akumulator pri minus desetak stepeni može da isporuči i do trideset posto manje struje nego isti akumulator na plus dvadeset.
Istovremeno, dizel motor pri hladnom startu od akumulatora traži znatno više nego benzinski, jer starter mora duže da vrti motor pre nego što dođe do paljenja, a žariljke koje griju komore za predgrevanje takođe troše struju. Spoj manjeg kapaciteta i većih zahteva čini zimski start dizelaša najozbiljnijim testom koji akumulator prolazi tokom čitave godine.
Akumulator koji leti radi bez primedbi ponekad ne prođe taj test. Kapacitet koji je bio dovoljan za benzinski motor ili za lakši dizel leta, može biti nedovoljan za hladni start na minus petnaest. Vozači koji to prvi put iskuse obično su iznenađeni jer do tada nisu imali nikakvog znaka da nešto nije u redu.
Punjenje akumulatora pre zimske sezone
Akumulator koji ulazi u zimu sa smanjenim kapacitetom ima znatno manje šanse da preživi prvu ozbiljnu hladnoću bez problema. Provera stanja akumulatora pre nego što zima počne, a ne posle prvog neuspešnog paljenja, jedini je razuman pristup.
Multimetar koji meri napon akumulatora u mirovanju daje prvu sliku stanja. Napon između 12,4 i 12,7 volti govori da je akumulator u dobrom stanju. Ispod 12,2 volti kapacitet je znatno smanjen i akumulator treba ili napuniti ili zameniti pre zime.
Akumulator koji je star četiri ili pet godina, čak i ako pokazuje dobar napon pri merenju, vredi proveriti na testerima opterećenja koje serviseri imaju. Napon pri opterećenju znatno je pouzdaniji pokazatelj stanja nego napon u mirovanju. Sve pojedinosti o tome kako se taj proces odvija i kada ima smisla puniti, a kada odmah zameniti, opisane su u vodiču o punjenju akumulatora.
Dizel gorivo i parafinska kristalizacija
Dizel gorivo nije homogena tečnost, nego mešavina ugljovodonika različitih dužina lanca. Na niskim temperaturama, duži lanci počinju da kristalizuju i gorivo prelazi iz tečnog u gelasto stanje koje ne može da prođe kroz filter goriva ni kroz dizne. Temperatura na kojoj se to počinje dešavati naziva se tačka zamrzavanja ili CFPP vrednost i zavisi od formulacije goriva.
Letnje dizel gorivo ima višu CFPP vrednost i može da kristalizuje već na minus šest do minus deset stepeni. Zimsko dizel gorivo koje benzinske pumpe nude u hladnijim mesecima ima nižu CFPP vrednost, obično minus sedamnaest do minus dvadeset, i bezbednije je za uslove koji kod nas nisu retki u januaru i februaru.
Aditivi za dizel gorivo koji se sami dodaju u rezervoar mogu da snize CFPP vrednost goriva i produžuju upotrebljivost letnjeg dizela na nižim temperaturama. To je rešenje za situacije kada zimsko gorivo nije dostupno, ali nije zamena za pravo zimsko gorivo.
Električni grejači i njihova uloga pri hladnom startu
Električni grejači zagrevaju komore za sagorevanje pre paljenja motora i kompenzuju nedovoljnu toplotu kompresije na niskim temperaturama. Ispravan rad žariljki posebno je važan na minus temperaturama jer bez adekvatnog predgrevanja komore, gorivo ne zapali čak ni kada se sve ostalo odvija kako treba.
Istrošene žariljke ne daju vidljiv simptom pri normalnim temperaturama, jer na toplom motor pali i bez njih. Problem postaje vidljiv tek na hladnom, kada motor dugo vrti bez paljenja ili ne pali uopšte. Lampica žariljki na instrument tabli koja gori duže nego uobičajeno ili koja trepće signal je da treba proveriti sistem pre nego što zima nastane ozbiljno.
Zamena žariljki nije skup zahvat u poređenju sa posledicama koje ostavljaju istrošene žariljke na dizelaš koji se teško pali i kojeg starter vrti duže nego treba, a to direktno troši akumulator i starter.
Šta proveriti pre nego što zima počne?
Priprema dizelaša za zimu ima smisla kao jedinstven pregled koji se obavlja u oktobru ili najkasnije početkom novembra, pre nego što temperature počnu da padaju ispod nule.
Stanje i napon akumulatora na prvom mestu, jer je to najčešći razlog zimskih problema. Viskozitet motornog ulja i datum poslednje zamene, jer ulje koje je bilo u motoru od proleta možda nije zimska specifikacija. Stanje filtera goriva, jer zapušen filter pri kristalizaciji dizel goriva znači potpuni gubitak protoka. Ispravnost žariljki, jer servis može to brzo proveriti dijagnostičkim uređajem. I prelazak na zimsko dizel gorivo čim pumpe počnu da ga nude.
Dizelaš koji uđe u zimu s ovim proverenim ne daje iznenađenja. Onaj koji uđe nespremno obično se javi u nevreme, na hladnoći i što dalje od servisa.
