Bol u glavi može nastati zbog stresa, napetosti mišića, nedostatka sna, dehidratacije, preskakanja obroka, dugotrajnog gledanja u ekran ili drugih zdravstvenih razloga. Kod nekih ljudi glavobolja je blaga i prolazna, dok kod drugih može biti česta, intenzivna i praćena mučninom, osetljivošću na svetlost ili zvuk.
Smeh i boravak u prirodi ne predstavljaju zamenu za pregled, dijagnozu ili propisanu terapiju. Ipak, mogu biti korisna dopuna svakodnevnoj brizi o zdravlju, naročito kada je bol povezan sa stresom, mišićnom napetošću i mentalnim umorom. Njihov doprinos najviše se ogleda u opuštanju, poboljšanju raspoloženja i lakšem vraćanju organizma u mirnije stanje.
Migrena, stres i različiti uzroci bola u glavi
Migrena je neurološko stanje koje može izazvati snažan pulsirajući bol, često na jednoj strani glave. Može biti praćena mučninom, povraćanjem i povećanom osetljivošću na svetlost i zvuk. Kod nekih osoba pre ili tokom napada pojavljuje se aura, koja može obuhvatiti promene vida, trnjenje ili druge neurološke simptome. Stres je jedan od poznatih mogućih okidača, ali nije jedini.
Glavobolja od napetosti često je povezana sa osećajem pritiska ili stezanja oko čela, slepoočnica, potiljka ili vrata. Dug rad za računarom, nepravilno držanje tela, stiskanje vilice i psihička napetost mogu doprineti njenom nastanku.
Zbog različitih uzroka važno je pratiti kada se bol javlja, koliko traje i koji simptomi ga prate. Vođenje dnevnika glavobolje može pomoći u prepoznavanju mogućih okidača, kao što su stres, nedostatak sna, određena hrana, vremenske promene ili dehidratacija.
Kako stres doprinosi glavobolji
Kada je osoba pod stresom, može nesvesno zategnuti mišiće vrata, ramena, lica i vilice. Disanje postaje pliće, san može biti narušen, a organizam duže ostaje u stanju pojačane budnosti. Takva kombinacija može povećati verovatnoću pojave glavobolje ili pojačati već prisutan bol.
Stres se smatra čestim okidačem i glavobolje od napetosti i migrene. Zbog toga metode koje pomažu opuštanju mogu imati mesto u prevenciji ili dopuni tretmana, iako njihov efekat nije isti kod svake osobe.
Važno je razlikovati upravljanje stresom od potiskivanja problema. Kratka šetnja, pauza ili nekoliko minuta smeha neće ukloniti ozbiljan izvor stresa, ali mogu smanjiti trenutnu fizičku napetost i pomoći osobi da se lakše vrati svakodnevnim obavezama.
Zašto smeh može doprineti osećaju olakšanja
Smeh može privremeno podstaći cirkulaciju, opustiti mišiće i smanjiti neke fizičke znake stresa. Takođe može uticati na stvaranje prirodnih supstanci povezanih sa prijatnim osećajem i percepcijom bola.
To ne znači da će smeh zaustaviti svaki napad glavobolje. Kada je bol izrazito jak, naročito kod migrene, glasno smejanje ili naprezanje mišića lica i vrata nekim osobama može biti neprijatno. Zato reakciju tela treba pažljivo pratiti.
U periodima bez intenzivnog bola, razgovor sa dragim ljudima, gledanje komičnog sadržaja ili prisustvo u prijatnom društvu može pomoći u smanjenju napetosti. Smeh je naročito koristan kada je spontan i kada ne postoji pritisak da osoba mora da bude dobro raspoložena uprkos tome što se loše oseća.
Boravak u prirodi kao podrška opuštanju
Prirodno okruženje može pružiti odmor od gradske buke, saobraćaja, veštačkog osvetljenja i stalnog gledanja u ekrane. Park, šuma, jezero ili mirna bašta mogu pomoći da se pažnja privremeno udalji od obaveza i neprijatnih telesnih osećaja.
Sistematski pregledi istraživanja ukazuju na to da izlaganje prirodnom okruženju može doprineti smanjenju doživljenog stresa i poboljšanju određenih fizioloških pokazatelja povezanih sa stresom. Ipak, jačina efekta zavisi od trajanja, vrste aktivnosti i individualne reakcije.
Čak i kratka šetnja može biti korisna ako se sprovodi bez žurbe. Nije potrebno planirati zahtevno pešačenje. Za osobu sa blagom glavoboljom dovoljno može biti desetak minuta laganog hoda, sedenje u hladu ili posmatranje zelenila.
Svetlost, vazduh i fizička aktivnost
Boravak napolju često podrazumeva više kretanja, dublje disanje i udaljavanje od ekrana. Umerena fizička aktivnost može pomoći u upravljanju stresom i doprineti kvalitetnijem snu, što je važno za osobe koje imaju ponavljajuće glavobolje.
Ipak, jaka sunčeva svetlost, visoka temperatura, hladnoća, vetar ili nagle vremenske promene kod nekih ljudi mogu biti okidači. Osobe osetljive na svetlost mogu koristiti naočare za sunce i birati šetnju rano ujutru ili kasnije popodne. Ako toplota i dehidratacija pogoršavaju bol, potrebno je poneti vodu i izbegavati fizičko naprezanje u najtoplijem delu dana.
Priroda treba da pruži olakšanje, a ne dodatni napor. Ako šetnja pojačava pulsiranje, mučninu, vrtoglavicu ili slabost, aktivnost treba prekinuti i odmoriti se u mirnom prostoru.
Kod blagih glavobolja korisno može biti kombinovati nekoliko jednostavnih postupaka: popiti vodu, pojesti redovan obrok, napraviti pauzu od ekrana, opustiti vilicu i ramena i provesti kratko vreme na svežem vazduhu.
Redovan ritam spavanja i obroka može biti posebno važan osobama sklonim migrenama. Neredovan san, preskakanje hrane i prekomerna količina kofeina kod nekih ljudi mogu povećati verovatnoću napada. Zdrave životne navike mogu pomoći u smanjenju učestalosti ili intenziteta migrena, ali ne zamenjuju medicinski tretman kada je potreban.
Vežbe sporog disanja i blago istezanje vrata mogu prijati kada je prisutna napetost. Pokreti treba da budu nežni i bez forsiranja, naročito ako postoji vrtoglavica ili snažan bol.
Humor kao deo svakodnevnog upravljanja stresom
Humor može promeniti način na koji osoba doživljava napetu situaciju i pomoći joj da napravi mentalni odmak od problema. Ne rešava uzrok glavobolje, ali može smanjiti osećaj preplavljenosti i doprineti prijatnijem raspoloženju.
Koristan je kada se pojavljuje prirodno, kroz razgovor, film, knjigu ili druženje. Ne treba ga nametati osobi koja oseća jak bol niti njime umanjivati ozbiljnost njenih simptoma. Rečenice poput „samo se opusti“ ili „smej se i proći će“ mogu imati suprotan efekat.
Najbolje je posmatrati humor kao jednu malu naviku u širem pristupu koji uključuje odmor, kretanje, san, hidrataciju i odgovarajuću medicinsku pomoć.
Kada prirodne metode nisu dovoljne
Smeh, šetnja i opuštanje mogu biti korisna podrška, ali nisu dovoljni kod svake glavobolje. Hitnu pomoć treba potražiti ako se javi iznenadan, veoma snažan bol, glavobolja nakon ozbiljne povrede ili bol praćen konfuzijom, gubitkom svesti, visokom temperaturom, ukočenim vratom, napadom, problemima sa govorom, duplim vidom, slabošću ili utrnulošću dela tela.
Pregled je potreban i kada se glavobolje često ponavljaju, postaju jače, menjaju karakter ili zahtevaju sve češću upotrebu lekova. Prekomerno korišćenje analgetika kod nekih ljudi može doprineti glavobolji povezanoj sa upotrebom lekova.
Smeh i boravak u prirodi mogu pomoći prvenstveno kroz smanjenje stresa, opuštanje i podsticanje zdravijih navika. Njihova najveća vrednost nije u obećanju brzog izlečenja, već u tome što mogu postati prijatan deo svakodnevne brige o telu i mentalnom zdravlju.
