Mnogo pre nego što je čokolada počela da se proizvodi u čvrstim komadima, ljudi su je s’ uživanjem pili. Stari Asteci pravili su piće kuvanjem izdrobljenih zrna sa kakao-drveta u vodi. Oni su čokoladu pili hladnu i jako začinjenu mnogim zrnima pa i biberom!
Španski istraživači koji su otkrili to piće kod starih Asteka nisu voleli biber. Zato su pronašli novi recept: pre nego što se kakao skuva dodavali su mu istu količinu šećera.
Španci su očuvali tajnu ovog novog pića skoro punih sto godina! Tek sredinom XVII veka jedan Francuz je otkrio kako se od samlevenih zrna kakaoa mogu napraviti table čokolade.
Evo kako se sakupljaju zrna kakaoa. Vešti poljoprivredni radnici seku zrele mahune sa kakao drveta. Pošto su skinute sa drveta, te mahune se isecaju pa se plodovi iz njih izvade. Plodovi se tada ostavljaju da proviru, tj. fermentiraju nekoliko dana. Cela ta masa se posle toga suši na suncu, a zrnevlje se odvaja prema veličini i kvalitetu da bi se posle poslalo na tržištu.Pošto stignu u fabriku čokolade, zrna kakaoa se prvo očisti kako bi se uklonile sve strane materije, azatim isprže. Dok se obavlja prženje, ljuske se posebnim postupkom odvajaju od srži, koja se onda lomi u finije komadiće.
Ti komadići ili zrnca se, da bi se prozvela čokolada, melju pod teškim kamenovima. Ulje u zrncima usled toga preobraća se u gustu tečnost. Ta masa, kad očvrsne, predstavlja gorku čokoladu koja se koristi za mešanje i izradu kolača.
Slatka čokolada je isti takav proizvod, kome su samo dodati šećer i neke druge materije. U proizvodnji kakaoa odvaja se jedan deo masnih materija u procesu mlevanja zrnevlja. Te masne materije nazivaju se „kakao-buter“ i koriste se u kozmetici i medicini. Sve ostalo što u tom procesu preostaje melje se dalje dok ne postane fini kakao u prahu.
Za sam kraj, podsećamo vas da ne preterujete sa čokoladom, koliko god da je volite. Važno je zbog zdravlja da pazite koliko šećera unosite u organizam!